Kvalitet hrane u Srbiji pod kontrolom

Bez autora
Jun 09 2016

Fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede i ove godine redovno kontroliše kvalitet voća i povrća i prema dosadašnjim rezultatima analiza na domaćem tržištu i na granici – razloga za brigu nema. Jagode su već kontrolisane i ni u jednom uzorku nisu pronađeni ostaci pesticida. Trenutno kontrolišu trešnje, višnje, nektarine, breskve i kajsije, a rezultate će imati uskoro. Ni u redovnim graničnim kontrolama uvoznog voća i povrća od početka godine – nije bilo nijedne nepravilnosti. Načelnik Fitosanitarne inspekcije kaže da ove godine planiraju da kontrolišu oko 2.500 uzoraka što je, smatra, dovoljno da bismo imali uvid u kvalitet hrane na tržištu.

Kvalitet hrane u Srbiji pod kontrolomFitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede i ove godine redovno kontroliše kvalitet voća i povrća i prema dosadašnjim rezultatima analiza na domaćem tržištu i na granici – razloga za brigu nema.

Jagode su već kontrolisane i ni u jednom uzorku nisu pronađeni ostaci pesticida. Trenutno kontrolišu trešnje, višnje, nektarine, breskve i kajsije, a rezultate će imati uskoro. Ni u redovnim graničnim kontrolama uvoznog voća i povrća od početka godine – nije bilo nijedne nepravilnosti.

Nenad Milojević, načelnik Fitosanitarne inspekcije, kaže da ove godine planiraju da kontrolišu oko 2.500 uzoraka što je, smatra, dovoljno da bismo imali uvid u kvalitet hrane na tržištu.

– Roba se kontroliše na isti način bez obzira da li je reč o onoj koja se prodaje kod nas ili ide u izvoz. Već četiri godine na isti način kontrolišemo poljoprivredne proizvode, a plan o broju i dinamici kontrola vlada usvaja svake godine – kaže Milojević za „Politiku”.

Tokom 2015. godine analizirano je oko 2.100 uzoraka voća i povrća, s tim što je nešto veći procenat kontrola na domaćem tržištu u odnosu na analize robe koja se uvozi. Naš sagovornik kaže da je na domaćem tržištu kod jedan odsto uzoraka utvrđena koncentracija pesticida veća od dozvoljene, a inspekcija ih je pronašla u uzorcima malina, kupina, breskvi i kajsija.

– Najviše problema bilo je sa južnim voćem, limunom, pomorandžama i mandarinama u kojima su pronađene povećane koncentracije sredstava za zaštitu bilja koje se koristi prilikom skladištenja kako ne bi došlo do truljenja. Oko 23 pošiljke ili šlepera, uglavnom iz Turske i Grčke, vraćeni su sa granice. Tom prilikom donosimo rešenje o vraćanju pošiljke ili se uvoznik odlučuje da je uništi na teritoriji Srbije. Tada je neophodno dobijanje dozvole Ministarstva za zaštitu životne sredine uz čiju se saglasnost i rešenje inspekcije roba uništava – kaže Milojević.

Prošlogodišnji podaci pokazali su da su nepravilnosti utvrđene tek u dva odsto kontrolisane robe, što kaže nije alarmantno i može se držati pod kontrolom.

Za potrošače koji ovih dana u medijima slušaju dosta neproverene informacije o tome kako je tržište preplavljeno robom sumnjivog kvaliteta, iz Fitosanitarne inspekcije poručuju da njihovi rezultati sa terena ne ukazuju na to.

– Svaka pošiljka, koja se uvozi u Srbiju, mora da ima odgovarajuću laboratorijsku analizu koja je prati i po Zakonu o bezbednosti hrane svaki uvoznik, odnosno onaj u lancu proizvodnje ili prometa hrane, mora da obezbedi uslove da hrana bude bezbedna. Uz to, radi se i procena rizika, pa uvoznik koji je, na primer, prilikom kontrole imao problematičnu robu, spada u rizične, te se prilikom svakog sledećeg uvoza on kontroliše – kaže načelnik Fitosanitarne inspekcije.

Prema mišljenju prof. Miladina Ševarlića postoji više razloga što se svake godine u ovo vreme, kada stiže prvo sezonsko voće i povrće, u javnosti pojavljuju senzacionalistički tekstovi o lošem kvalitetu proizvoda koje kupujemo.

– Pojedinačni slučajevi u kojima se pojavljuju nesavesni proizvođači bacaju senku na domaću poljoprivredu. Sa jedne strane imate nedovoljno obrazovane poljoprivrednike za korišćenje sredstava za zaštitu bilja. U Srbiji danas postoji 31 poljoprivredni savetodavni centar u kome je manje od 300 stručnjaka koji mogu da pomognu poljoprivrednicima i upute ih u sve nejasnoće kada je reč o upotrebi pesticida, dok je nekada njih 700 obavljalo ovaj posao – kaže Ševarlić i dodaje da bi nadležna inspekcija trebalo da uzorkuje više proizvoda na kvantaškim i zelenim pijacama i da strogo kažnjava one proizvođače koji prodaju robu problematičnog kvaliteta.

Naš sagovornik kaže da Srbija ima i veliki problem sa upotrebom nedozvoljenih sredstava za zaštitu bilja, poput onih za brzo zrenje koji se koriste u proizvodnji paradajza.

Mnogi proizvođači, kaže Ševarlić, kupuju sredstva za zaštitu bilja na crnom tržištu, a neki svoje voće i povrće najviše tretiraju upravo u ovo vreme kada se na ranom voću i povrću može ostvariti ekstraprofit.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik